ISTORIJA
Mada je Prijedor varoško naselje novijeg doba, njegova bliža okolina bila je naseljena još u davna vremena praistorije, kraj same rijeke Sane. Na širim prostorima opštine evidentirana su nalazišta rimskih i srednjevjekovnih naselja.
U okolini Ljubije pronađeni su brojni spomenici iz rimskog doba koji svjedoče o naseobinama iz tih vremena i proizvodnjom gvožđa, kao i podaci da se gvozdena ruda sa prijedorskih kopova, pretopljena u topionicama, koristila za kovanje oružja rimskih legionara.
Prijedor se, prvi put u dokumentima, pominje krajem 17. vijeka, u pismima grofa Adama Baćanija za vrijeme tzv. Bečkog rata (1683-1699). Vjeruje se da je ime dobio od riječi “pridor” ili “prodor”. Prema narodnom predanju , Sana je nekada tekla nešto južnije, ispod samih brda, tokom vremena promijenila je tok, “pridrijela” ili “prodrla” u polje nešto sjevernije i taj teren nazvan je Pridor ili Prodor.
Veoma brzo Prijedor je postao značajan trgovačko-zanatski centar zahvaljujući rimskim putevima i plovnosti rijeke Sane kao i prvoj željezničkoj pruzi izgrađenoj 1873. godine. Epidemije kuge i kolere nisu zaobišle ni naš grad, kao ni veliki požar (1882. godine.) u kojem je grad gotovo potpuno izgorio, pa su austro-ugarske vlasti 1901. godine donijele prvi urbanistički plan po kojem je Prijedor izgrađen kao savremeno naselje.
Narodne bune, ustanci i stradanja stanovnika Potkozarja sastavni su dio novije istorije.
U okolini Ljubije pronađeni su brojni spomenici iz rimskog doba koji svjedoče o naseobinama iz tih vremena i proizvodnjom gvožđa, kao i podaci da se gvozdena ruda sa prijedorskih kopova, pretopljena u topionicama, koristila za kovanje oružja rimskih legionara.
Prijedor se, prvi put u dokumentima, pominje krajem 17. vijeka, u pismima grofa Adama Baćanija za vrijeme tzv. Bečkog rata (1683-1699). Vjeruje se da je ime dobio od riječi “pridor” ili “prodor”. Prema narodnom predanju , Sana je nekada tekla nešto južnije, ispod samih brda, tokom vremena promijenila je tok, “pridrijela” ili “prodrla” u polje nešto sjevernije i taj teren nazvan je Pridor ili Prodor.
Veoma brzo Prijedor je postao značajan trgovačko-zanatski centar zahvaljujući rimskim putevima i plovnosti rijeke Sane kao i prvoj željezničkoj pruzi izgrađenoj 1873. godine. Epidemije kuge i kolere nisu zaobišle ni naš grad, kao ni veliki požar (1882. godine.) u kojem je grad gotovo potpuno izgorio, pa su austro-ugarske vlasti 1901. godine donijele prvi urbanistički plan po kojem je Prijedor izgrađen kao savremeno naselje.
Narodne bune, ustanci i stradanja stanovnika Potkozarja sastavni su dio novije istorije.